Poštovani čitatelji,

Namjera našeg/vašeg magazina „Illuminatio/Svjetionik/Almanar“ je da vam u današnjoj krizi smisla i humanizma pružimo makar malo duhovnog zraka kako bi se osjećali sretnim i zadovoljnim. U ovom osmom broju akademik Akšamija nas/vas iznova vodi u svoj đulistan – ružičnjak, gdje nam se nudi jedinstven miris za dušu, gdje nam se um otvara od želje da kroz islamski al-ṣināʿah – umjetnost spozna najsitnije detalje – jedinstva i različitosti estetiziranog djelanja/ṣināʿata rekognitivnog predznaka (ornamentalne forme). Ako biste tražili primjer spiritualizacije humanizma, na tragu prethodne elaboracije o današnjoj krizi humanizma, onda biste ga zasigurno našli u nizu Akšamijinih umjetničkih perivoja, koji osvježavaju dušu i srce i u kojima se na suptilan način prožima ideja duhovnosti (al-rūḥiyyat), kao jednoznačna vrijednost sa egzistencijalizmom (al-wujūdiyyat). Stoga, uđite u Akšamijin đulistan, odmorite dušu mirisom ruža i uberite onu najbolju, koja će u vama pobuditi osjećaj humanosti.

U svom nadahnutom članku dr. Ramon Harvey je posvetio svoje vrijeme i intelektualni napor da nam predstavi „filozofa iz Samarkanda“, nikog drugog već sâmog Abū Manṣūra al-Maturīdija, koji je mnogo više poznat kao utemeljitelj sunnitske teološke škole, koju mi u Bosnu baštinimo – bar oficijelno. U svakom redu svog članka Harvi pokazuje veliko poštovanje prema al-Maturīdiji, kao originalnom muslimanskom misliocu iz desetog stoljeća u Samarkandu, gdje je razvijao ne samo svoje teološke ideje, već i filozofske premise. U teološkim krugovima je poznato da je pitanje Božjih atributa jedno od najosjetljivijih pitanja, zbog kojih je uglavnom dolazilo do rascjepa među teolozima. Harvi se upravo prihvatio tog teškog zadatka da nam objasni al-Maturīdijevu ortodoksnost, originalnost i genijalnost u tretiranju Božjih atributa na način tropa, označavajući ga „ranim teoretičarem tropa“. Zbog toga, ali i zbog nespornog al-Maturīdijevog doprinosa filozofsko-teološkoj misli, Harvi sugerira da se al-Maturīdijeva teološko-filozofska misao uvrsti u školske udžbenike. Siguran sam da će svako ko ima dušu, srce i radoznali um u Harvijevom članku naći odgovore na mnoga teološka pitanja u vezi Božjih atributa, pitanja koja imaju veze sa razumijevanjem Božjeg bića, što je najbitnije pitanje u vjeri. U ovom broju se ispunjava zakašnjeli dug prema čovjeku, koji je uvelike zadužio naš narod. Naime, Kemal Cerić je za svoj diplomski rad na Filozofskom fakultetu Univerziteta Sarajevu, Odsjeku za orijentalnu filologiju, studijska grupa arapski jezik i književnost, izabrao temu o životu i djelu dr. Ahmeda Smajlovića, sa osvrtom na dr. Smajlovićev odnos prema orijentalizmu. Svojom ljubaznošću Kemal je prihvatio da se njegov diplomski rad, koji je ocjenjen visokom ocjenom, objavi u ovom broju našeg magazina. Urednik – art direktor dr. Mehmed Akšamija, je uradio ilustracije, koje na najbolji način oslikavaju jednog čovjeka i jedno vrijeme, koje je iza nas, a opet tako blizu i tako sjetno. Vrijednost ovog Kemalovog rada je u donošenju novih podataka o životu dr. Smajlovića te u dr. Smajlovićevoj ocjena odnosa zapadnih orijentalista prema islamu i muslimanima, ali i njegova analiza arapskih mislilaca prema orijentalizmu, od onih koji su krajnje negativni do onih koji su umjereno pozitivni. Uvjereni smo da će svi koji su poznavali dr. Smajlovića, posebno njegovi brojni učenici i suradnici biti zahvalni što je naš magazin našao mjesta za čovjeka, koji je učinio veliki hizmet našoj veri i naciji.

Naš vjerni suradnik za engleski jezik sa Nju Zelanda Abdullah Drury počastio nas je svojim iscrpnim uvidom u život i djelo Bajrama Muratija (1930–2013), albanskog imigranta na Novi Zeland. Na prvi pogled može se činiti da biografija jednog neobičnog Albancu muslimanu u Nju Zelandu nema veze s konceptom našeg magazin, ali kad se pažljivo pročita poduži Drurijev članak o njemu, kojeg objavljujemo u ovom i sljedećem broju, vidjet će da njegova priča ima smislenu pouku i poruku o sudbini muslimana sa Balkana, napose Albanaca i Bošnjaka. Murati je, zaista, paradigma muslimana iseljenika sa Balkana i pustog doseljenika u zemlju, gdje svoga nema i gdje brata nije. No, vještom Muratiju nije trebalo dugo vremena da se kao vrijedni poslodavac snađe u Nju Zelandu. Bogatstvo koje stiče i utjecaj koje tim bogatstvom ostvaruje nije ga udaljilo od njegovog ni vjerskog ni nacionalnog identiteta. U stvari, Murati nije toliko mario o svom položaju u njuzelanskom društvu koliko je mario o svom ugledu i položaju u albansko-muslimanskoj zajednici. Murati ima veliku želju da od svoje albanske zajednice napravi primjer za ugled islamu unutar sekularnog društva angloevropskog kršćanskog naslijeđa. Drury u svom članku na najbolji način kontekstualizira kulturno i društveno okruženje Muratijevog života, naglašavajući kako njegove poslovne interese tako i njegove vjerske principe u okruženju u kojem se nije odveć držalo do vjerskih principa. Uvjeren sam da će strpljivi i radoznali čitatelji o sudbini muslimanskih iseljenika sa Balkana širom svijeta u ovom članku saznati mnogo toga što nisu znali ili što im nije nikad palo na pamet da je moguće da se u tuđem svijetu postigne uspjeha u malu i džanu. U nastavku ovog boja pred čitateljem je jedan pogled na prospekt islamske civilizacije u kontekstu (hiero)historije u smislu kontinuiteta i promjene u životu i historiji. Naime, autor pokušava proniknuti u zasluge islamske civilizaciju u promociji napretka čovječanstva i uzroke pada i povlačenja islamske civilizacije sa globalne kulturne i političke scene. Osnovna misao je u tome da ni slabe ni agresivne civilizacije nisu nikad vladale svijetom, već su uvijek svijetom vladale kooperativne civilizacije od kojih islamska civilizacija može poslužiti kao dokazani povijesni primjer civilizacijske kooperativnosti. Stoga, oporavak islamske civilizacije nije ni u izolaciji ni u asimilaciji, već u afirmaciji civilizacijskih vrijednosti, koje su zajedničke cijelom čovječanstvu.

U vremenu poremećenih religijskih i moralnih vrijednosti treba biti hrabar pa misliti o mogućnosti postojanja „savršenog čovjeka“ („al-insān al-kāmil“). Hvala Allahu, takav jedan hrabri hizmečar dīna i īmāna se našao među nama. I sam sufija – derviš, dr. Mensur Valjevac se potrudio da nam prikaže bogatstvo sufijske misli o „savršenom čovjeku“ od Ibni ʿArabija do svog Šeikha Mustafe ef. Čolića. Ne želeći da nas opterećuje sa svojim mišljenjem i stavom, dr. Valjevac niže definicije sufijski šeikhova o „al-insānu al-kāmilu“ na način da kod čitatelja izaziva želju da bude makar nokat zamišljenog „savršenog čovjeka“, koji je u odsutnosti vjerovjesnika znak i putokaz vjernicima. Posebno je važno istaknuti dr. Valjevičevu ljubav i poštovanje prema Šeikhu Mustafi ef. Čoliću, koji je iza sebe ostavio prepoznatljive tragove sufijske tradicije u našoj zemlji. To da je ideja o „savršenom čovjeku“ bila živa i u našoj Bosni govori o širini i dubini bosanske sufijsko/derviške duhovnosti, koja se i dan-danas njeguje o čemu svjedoči i dr. Valjevac, koji je svoj rad posvetio ovoj važnoj temi. Uvjeren sam da će čitatelji ovoga članka naći mir u duši kroz mudre sufijske poruke. Na kraju, po običaju imamo prikaz knjige „Sistemski potres i borba za svjetski poredak“ autora Ahmeta Davutoglua, bivšeg premijera Turske, prikaz kojeg je uradio Emir Hadžikadunić. Može se reći da svijet nije nikada bio bez potresa ovih ili onih, ali čini se da nikad povijesti nije bilo tako krvavih potresa, kao što ih ima danas, posebno u Svetoj zemlji, u Gazi – Palestini. Stoga cijenimo da je ovaj prikaz ove knjige važan zato što ju je pisao čovjek koji je bio u sred jakih političkih i vojnih potresa kako u Turskoj tako i u okruženju. Svakako, vrijedno je kazati da se akademik Mehmed Akšamija, urednik – art direktor, i ovoga puta potrudio da nam ovaj osmi broj našeg magazina učini atraktivnim, informativnim i nadasve jedinstvenim primjerom magazina, koji plijeni poštovanje svakog objektivnog čitatelja, koji se razumije u vrijednost izuzetnih ilustracija, koje prate tekst.

Nismo to prije govorili, ali sada imamo potrebu da kažemo da su mnogi u domovini i svijetu odali priznanje za unikatnu kreativnost i inovaciju u ilustracijama i bioligvijalnoj opremi našeg magazina.

Veoma smo zahvalni našim vjernim čitateljima u zemlji i svijetu.