Svezak 1, br. 2; godina I; jesen 2020

Časopis „Illuminatio/Svjetionik/Almanar“ korača svoj drugi korak maratona na putu novih ideja o vjeri, moralu, umjetnosti, naciji, društvu i državi. Ne možemo kriti ni tremu ni radoznalost od prvog koraka. Trema je bila strah da nećemo ispuniti vaša očekivanja, a radoznalost je bila želja da ćemo čuti vašu objektivnu kritiku. 

Ovaj članak je nastavak prethodno objavljenog rada i odnosi se na osebujnu fenomenološku analizu strukture/oblika i produkcije modaliteta minijatura/iluminacija/slikovnih prikaza, odnosno produktivno-reflektivne orijentacije homo islamicusa s odvojenom analizom njegovog profano-estetiziranog diskursa djelanja/uređenja/dizajna.

U prvom dijelu ove studije, objavljenom u prvom broju časopisa "Svjetionik", autor je ukratko izložio osnovne elemente  filozofije politike karakteristične za historiju savremenih nacija u kojem je analizirao odnose pojedinca, naroda, nacije i države. Drugi dio ove studije fokusira se na odnos Bošnjaka prema kolektivnom sjećanju koje je, kako autor smatra, pod utjecajem dugoročne političke strategije susjeda, dovedeno na prag amnezije.

Fokus ovog članka je razmišljanje o prirodi ljudskog srca (al-qalb), ljudskog uma (al-‘aql) i ljudske ruke (al-yad). Srce je mjesto osjećaja – ljubavi ili mržnje; um je mjesto misli - ispravne ili neispravne; ruka je oruđe moći – pravde ili nepravde. A pitanje je: koja je to skala koja čini da srce prevagne tako da voli ili mrzi; šta utječe na um da misli dobro ili zlo; šta uzrokuje da ruka čini pravdno ili nepravdno?

Članak razmatra dva običaja koja muslimani Bosne i Hercegovine tradicionalno vrše tokom Kurban bajrama. To su, prvo, davanje nešto malo novca, tzv. bajramluka, djeci kao nagradu ili uzvratni dar za to što nose kurbansko meso susjedima, te, kao drugo, davanje ovog mesa susjedima koji nisu muslimani.

Autor istražuje iz perspektive zapadnoevropske zemlje, u njegovom slučaju Njemačke, može li se i na koji način religija cijeniti u sekularnom društvu. Historijskim kritikama ukazuje da bismo trebali revidirati svoje navike; kako se (na „Zapadu“) doživljava islam, kako se religije percipiraju izvana, ali i kako religiozni ljudi ponekad lažno predstavljaju nereligiozne.

Autor polazi od očiglednog iskaza da niko ne zna sve o svemu i da možemo imati samo djelomično znanje o bilo kojem ograničenom proučavanju stvarnosti, premda, kada je u pitanju religija, mnogi i dalje tvrde da znaju sve što trebaju znati. Pošto ljudi ne mogu sve znati, dijalog je neophodan, jer kroz razgovor s drugim čovjek uči ono što ne može opaziti iz svog mjesta i sa svojim ličnim sočivima znanja.

Većina promatrača političke situacije u Bosni i Hercegovini fokusirala se samo na probleme koje je Dejtonski mirovni sporazum stvorio za normalno funkcioniranje ove jugoistočno-evropske države, ali još uvijek je potrebno predložiti izvodljivo rješenje tih problema.

Na bosanskom jeziku je početkom oktobra, ove godine, objavljen moj prijevod knjige Muhammed poslanik mira usred sukoba imperija, američkog historičara Juana Colea, profesora historije na Univerzitetu Michigan, urednika i pokretača portala Informed Comment, autora znatnog broja studija koje tretiraju historiju i civilizaciju Bliskog Istoka.