Svezak 2, br. 1; godina II; proljeće 2021

Kada smo razmišljali o pokretanju magazina Illuminatio/Svjetionik/Almanar, imali smo na umu da se ljudska historija sastoji od misli i akcije. Misao kod čovjeka pokreće volju za uspjehom (al-nadžāḥ) „ovdje-i-sada“, a akcija kod čovjeka proizvodi nadu (al-ridžāʼ) za priznanjem i nagradom (al-adžr) „tamo-i-onda“.

DOI: 10.52510/sia.v2i1.21; UDK: 7.01:28 003.07
Izvorni naučni rad

Namjera ove analize je započeti raspravu o nekim dijelovima povijesti onog što se deklarira ili titulira kao „islamska umjetnost“ u kritičnom okviru kako okcidentalno-vesterniziranih tako i nekih muslìmānskīh teorijskih pogleda. Analizom i postavljanjem granica u skladu s prevladavajućim autoritetima, pridonijet će se vitalnim modalitetima diskursâ qadar/ṣināʿata, koji su rezolutno ìslāmskī i u skladu s izvorištem (ar. al-mardžaʿili al-maṣdar).

DOI: DOI: 10.52510/sia.v2i1.20; UDK: 930.85(497.6=163.4*3) 323.1(497.6=163.4*3)
Pregledni stručni rad

Treći, završni dio ove studije, analizira odnos Bošnjaka i Bosne kroz interakciju tri hronološki i problemski povezana procesa. Prvim postupkom, definiranim kao ‘arheologija politike zaborava’, rekonstruiraju se, u svim dosadašnjim istraživanjima potpuno zapostavljeni, aspekti geneze historijskih i političkih faktora projekta negiranja Bošnjaka kao posebnog naroda/nacije, brisanja njihovog historijskog imena, naziva jezika te etničkog, duhovnog, kulturnog i državotvornog identiteta. Drugo, razmatra se pitanje odnosa Bošnjaka kao naroda/nacije i Bosne kao njihove matične države, koju su oni stvorili i odbranili, iz generalne problemsko-teorijske perspektive kao i iz novijih zbivanja i aktuelne situacije.

DOI: 10.52510/sia.v2i1.19; UDK: 2-675
Pregledni naučni rad

Ovaj članak zalaže se za oživljavanje međureligijskog dijaloga o etici i zakonu kao instrumentu mira i pomirenja. Dok je prvu fazu međureligijskog dijaloga obilježila značajnu istaknutost ovih tema, one su u drugoj fazi postale manje važne. Ovo treba ispraviti iz dva razloga. Teoretski je racionalnost dogmatskih ili sistematskih uvida (kakva se nalazi u svim vjerskim tradicijama) uglavnom isključiva, dok je racionalnost etike, također religijski utemeljene etike, u osnovi inkluzivna - stoga je otvorena za dijalog.

DOI: 10.52210/sia.v2i1.25; UDK: 28-254
Izvorni naučni rad

Ovim člankom autor istražuje značenje korijena k-f-r u Kur'anu, dovodeći u pitanje praksu prevođenja imenice kāfir kao „nevjernik“. Autor tvrdi da postoje razlike između idiomatskog frazalnog# glagola kafara bi-, koji uistinu znači odbiti ili nevjerovati, i prostog neprelaznog glagola kafara i njegovih glagolskih imenica koje se u Kur'anu koriste na mnogo različitih načina. Ova polisemija se istražuje kroz kontekstualna čitanja kur'anskih poglavlja. Autor tvrdi da se imenica kāfir, za razliku od glagola kafara, koristi samo u pogledu sljedbenika tradicionalnog politeizma i modificirana je u odnosu na Jevreje i kršćane. Također, autor otkriva mogući utjecaj grčkog i latinskog poimanja arapske riječi kafara.

Ključne riječi: kafara, paganus, Kur'an, islam, politeizam.

DOI: 10.52210/sia.v2i1.25; UDK: 28-254
Stručni članak

Mi muslimani smo naučili slijediti Sunnet Poslanika, njegov život i njegovu praksu. Prvi koraci u tome su obavljanje namāza kao što je on obavljao, davanja zekāta jednako velikodušno i na vrijeme kao što je on to radio, obavljanje hadždža i ʿumre kao i on. Na taj način mi izvršavamo obrede naše vjere.

DOI: 10.52210/sia.v2i1.22; UDK: 28-67(73)

Djelo Budućnost islama, prema autoru, nastalo je iz pobude i pokušaja ponovne izgradnje odnosa Zapada s muslimanskim svijetom, posebno u svjetlu politike tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame i njegove politike za „novim putem naprijed“ (str. 6) nakon njegovog „historijskog govora“ u Kairu - kako su to prenijeli zapadni mediji.