Svezak 5, br. 2; godina V; jesen 2024

Poštovani čitatelji,

Da me je neko pitao prije četiri godine (2020.) da li će Magazin doživjeti (preživjeti) do jubilarnog broja X, ne bih mu mogao dati potvrdan odgovor.

DOI: https://doi.org/10.52510/sia.v5i2.75 UDK: 111.852:28 28:184.3
Izvorni naučni rad

U radu se analizira odnos između okcidentalno-vesterniziranog poimanja umjetnosti i mogućeg statusa umjetnosti unutar jedinstvenog diskursa – al-thawābit al-islāmiyyah, te estetsko-meta zičkog iskustva tradicionalne islamske sistematizacije znanja – ṣināʿat al-ʿilm, odnosno akta činjenja slikovne forme lijepom – ṣināʿat al-taṣwīr. Posebna pozornost usmjerena je na koncept qadar/ṣināʿata, gdje je moguće razlikovati homo islamicusovo ornamentalno djelanje rekognitivnog predznaka i kognitivno produktivno-re eksivnu reprezentaciju kolaborativne orijentacije.

DOI: https://doi.org/10.52510/sia.v5i2.78 UDK: 28:929 Abu Mansur 323.1(497.6=163.43)
Izvorni naučni rad

Ovaj rad obilježava više od jednog milenija godišnjicu smrti Imama Abu Manṣūra Māturīdija, ističući njegovu ključnu ulogu u oblikovanju glavnog toka sunnitske ortodoksne teologije. Rad nastoji skrenuti pažnju na značajno oživljivanje māturīdizma u smislu promoviranja racionalnog pristupa u islamskoj teologiji uz čvrsto držanje važeće tradicije.

DOI: https://doi.org/10.52510/sia.v5i2.77 UDK: 321.64(497-15)"20" 316.42(467-15)"20"
Stručni članak

Cilj ovog rada je da zaroni u nacionalne i etničke identitete na Balkanu, te kako se razvijao muslimanski nacionalni identitet za razliku od kršćana jugoistočne Evrope. Također se bavi fenomenom u kojem vjera (barem teoretski) daje prednost vjerskom uvjerenju u odnosu na etničku pripadnost ili nacionalizam.

DOI: https://doi.org/10.52510/sia.v5i2.75 UDK:28-735(497.6)"1992/1995"
Izvorni znanstveni članak

Ovaj rad opisuje povijesnu ulogu islama kao većinske vjere u Bosni i Hercegovini u dominantno kršćanskoj religiji u Europi. Poseban fokus stavljen je na djelovanje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u vrijeme nedavnog rata i mira u borbi za očuvanje islamske tradicije Bošnjaka naspram stranog utjecaja nekih radikalnih elemenata „selefizma“ i „vehhabizma“.

DOI: https://doi.org/10.52510/sia.v5i2.76 UDK: 28-472:159-922.7
Pregledni članak

Ovaj rad nudi alternativu Feurdovom pojmu sreće i civilizacije kroz uvod u islamski svjetonazor, koji nastoji osloboditi čovječanstvo od ovosvjetske tiranije, uključujući i tiraniju pukog zadovoljstva kako bi se ljude uputilo ka mirnom (islamskom) svjedočenju i pokoravanju Svevišnjem Bogu. Autor preispituje Freudove ideje kroz islamsku filozofiju i dolazi do drugačijeg razumijevanja ljudske psihe, ponašanja i civilizacijskih energija.

DOI: https://doi.org/10.52510/sia.v5i2.79 (prikaz knjige “Lijek za dušu”)
S francuskog preveo Emir Šišić. Kaćuni: Fondacija Meyli; 2024. str. 205. ISBN 978-9926-8907-1-1

Autor Khaled Bentounes. Lijek za dušu.

Kroz nama poznatu historiju čovječanstva ljudska duša neprestano je bila predmet temelji- tih opservacija i istraživanja različitih naučnih disciplina i središnji predmet oko kojeg su nastajala mnoga vjerska učenja ili su razvijala svoje prepoznatljive ideje o duši i duhovnim aspekti- ma ljudske egzistencije.