Način na koji muslimani razumijevaju Kur’an oblikovao je njihovu zajedničku međureligijsku percepciju. U ovom članku odabiru se različiti kur'anski ajeti koji su utjecali na muslimane u odnosu prema ljudima drugih vjera mimo njihove [islama]. Glavni cilj ovog rada jeste pokazati kako se čak i kur'anski ajeti koji bi mogli zvučati grubo za uši drugih vjernika mogu čitati s osjetljivošću i razumijevanjem u modernom svijetu.

Kako bi se to postiglo, članak pruža povijesnu analizu relevantnih kur'anskih ajeta zajedno s nekim aktuelnim raspravama o tom pitanju. Općenito govoreći, Kur'an se čini prikladnijim za kulturni i društveni pluralizam nego za teološki pluralizam ili dogmatski sinkretizam. Osim toga, Kur'an smatra činjenje dobra – ili natjecanje u činjenju dobra – vitalnim u životu ljudi različitih vjerskih skupina. Bez obzira na to, Kur'an prihvaća sljedbenike Knjige onakvima kakvi jesu i ne zatvara vrata njihovom ostvarivanju vjerskih sloboda.

Ključne riječi: Meka, Medina, muslimani, kršćani, židovi, zoroastrijanci, sabejci Sveto pismo, Kur'an, Tora, psalmi, Evanđelje, Abraham, Mojsije, Isus, Muhamed. Zoroastrijci, kao i neprecizno definirana skupina nazvana Sabejci